|
|
|
Kia ora, nau mai ki te whārangi pūrongo mō te hapori
nei Te Tuhi Kōrero me Te Tātai Nama. E kaingākau ana mātau
i ōu kōrero me ōu whakaaro, ā, e tono ana kia koutou
ki te whakapā kōrero mai kia mātau i literacynumeracy@tki.org.nz. |
Ka whakamohoahia tēnei whārangi ia rā, ia rā me ngā
kōrero, ngā rawa hoki e pā ana ki te whakaako me te akoako i
Te Tuhi Kōrero me Te Tātai Nama. He hononga ki ngā rauemi kua
tirohia kēhia i roto i tēnei hapori. Tirohia ngā rauemi nei Rapua mā
te whakamahi i ngā pātene mai i te papa whakatere i te taha katau.
Tuhituhi Kōrero
 |
New category of websites: User-contributed content
Hei whakautu ki ngā momo rerekētanga o te ipurangi, ko te tikanga ināianei mō TKI, ka whai hononga ki ētahi ipurangi pūmanawa (pae 2.0) pāpori. Ka taea ngā momo pūmanawa pāpori te whai wāhi atu e ngā kaitangotango te takoha atu ētahi matū me te mahi tahi o ngā tāngata e waia ana ki ngā rangitaki, wikis me ēra atu taputapu hoki. Ka taea e ēnei paetukutuku te whakaatu i ngā whakaahua ā-upoko, ā-pakihiwi hoki, kia whāki mai ai rātau i ngā horopaki a ngā kaiwhiwhi. Pākaha ana te tūwhera mai a ngā paetukutuku katoa ki ngā whakaritenga tino kounga o te manatū, ko te tikanga anō, ka taea e ngā pouako te āta whakamātautau i tēnei wāhanga ipurangi mō ngā āhuatanga hāngaitanga me te tika hoki, ā, ki te whai whakaaro ki ngā take tūmatanui me te maru i mua i tō waia atu ki ō ākonga.
|
 |
Literacy Learning Progressions
The draft Literacy Learning Progressions sets out the specific literacy knowledge and skills that students need if they are to meet the reading and writing demands of the New Zealand Curriculum. The literacy learning progressions are a professional tool for teachers and describe the knowledge and skills that students need to have developed at specific points in their schooling if they are to engage with the texts and tasks of the curriculum, and make the expected progress.
http://www.literacyprogressions.org.nz
|
Tātai Nama
 |
Findings From the New Zealand Numeracy Development Projects 2006
Tirohia ngā otinga o tēnei tirohanga whānui mō ngā whakarāpopototanga o ngā rangahautanga me ngā arotakenga o ngā kura tuatahi, kura takawaenga a te New Zealand Numeracy Development Project mō te tau 2006, kua rārangitia i raro i ngā ūpoko o ngā tutukitanga a te ākonga, ngā ritenga ngaio me te whakaukaukatanga hoki. Kei tēnei pae hoki ngā arotakenga rangahau o te Secondary Numeracy Pilot Project mō te tau 2006. Ka taea te tango i tētahi pukaiti mai i te ipurangi. Kei roto katoa ngā pepa i te tauira PDF.
http://www.nzmaths.co.nz/Numeracy/References/compendium06.aspx
|
 |
Findings From the New Zealand Numeracy Development Projects 2005
Tirohia ngā otinga o tēnei tirohanga whānui mō ngā whakarāpopototanga o ngā rangahautanga me ngā arotakenga o ngā kura tuatahi, kura takawaenga a te New Zealand Numeracy Development Project mō te tau 2005, kua rārangitia i raro i ngā ūpoko o ngā tutukitanga a te ākonga, ngā ritenga ngaio me te whakaukaukatanga hoki. Kei tēnei pae hoki ngā arotakenga rangahau o te Secondary Numeracy Pilot Project mō te tau 2005 me te CAS Pilot Project. Ka taea te tango i tētahi pukaiti mai i te ipurangi e whakarāpopoto ana i ngā rapunga o ngā kaupapa rangahau e pā ana ki te New Zealand Numeracy Development Project 2005. Kei roto katoa ngā pepa i te tauira PDF.
http://www.nzmaths.co.nz/Numeracy/References/compendium05.aspx
|
|
 |
 |
 |
Tā te Kaitakawaenga Hapori
|
 |
 |
 |
|
|
|
School
Journal teachers' notes
Kua wātea mai ngā Wāhanga 1 me te Wāhanga 2 o ngā
aratohu mō ngā kaiako mō te School Journal mō
te tau 2003 i runga i te ipurangi. |
 |
wickED Themes: Current
Kei tēnei whārangi ipurangi te kaupapa mohoa o wickED. He "piro"
kei ēnei kaupapa, ā, e pā ana ki te tētahi take. Ko
ētahi o ngā mahi he pātai pāngarau, he pātai tuhituhi,
he pātai hangarau hoki. I hangaia tēnei whārangi mō
te pae whakaata o wickED, he wāhanga nō te kaupapa Digital Opportunities.
|
|
Figure
It Out series
Āta whakamahia tēnei raupapa o ngā pukapuka tautoko i te marau pāngarau, i tonohia ki ngā kura hei tautoko ake i ngā hōtaka pāngarau kei ngā kura tonu e whakamahia ana. E wātea ana ngā ‘Answers and Teachers' Notes’ i runga i tēnei pae, tae atu ki te pūrere hei tono ā-ipurangi i ngā pukapuka nei. |
 |
New Zealand Curriculum
Exemplars
Ko ēnei tauiratanga o ngā mahi a ngā ākonga e miramira
ana i ngā āhuatanga e pā ana ki te akoako, e kite ai ngā
kaiako, e taea ai e rātau te kohikohi kōrero, te āwhina hoki
ki te tautoko i ngā mahi akoako. |
Ngā Puranga
Numeracy,
Where to Next? – Number Properties and Number Sense
E wātea ana i runga ipurangi: te kauhau o Malcolm Hyland, Kaiwhakahaere
Marautanga, Te Tāhuhu o te Mātauranga, ki te Auckland Primary Mathematics
Association i te marama o Haratua 2002.
Mēnā e hiahia ana koe ki te tuku kōrero mai mō ngā
kaupapa hou, tēnā koa īmēra mai kia mātau i tuhi
kōrero, tātai nama@tki.org.nz me ngā kōrero.
 |
Application forms – Numeracy Professional Development Project 2007
Tangoa atu ēnei puka tono mō ngā tahua tautoko mō ngā kura pōhara: Application
Form (MS Word 29KB) - Numeracy Professional Development Project 2007 Funding Support
for Lower Decile Schools. Application
Form - Intermediate (MS Word 29KB) Numeracy Professional Development Project 2007
Funding Support for Lower Decile Schools . |
Whakaakoranga ā-wāea
E harakoa ana te tīmā o TKI ki te hoatu tirohanga mō te paewhakaata,
ā wāea, i ngā hui ā kura, hui mahere ā kura. Whakapā
mai kia mātau i tutorials@tki.org.nz
mēnā e hiahia ana koe ki te hōpara i tēnei āhuatanga.
He wāhi tēnei hei whakawhitiwhiti kōrero ki te hapori pāngarau.
Tērā pea koe ka hiahia mahi kaupapa tahi me ētahi atu, kura pea,
ko te pātai haere noa iho rānei mehemea kua oti kē tō kowae
ako i ētahi atu, ko te whakawhitiwhtiti kōrero noa iho rānei
mō te whakaako me te ako i ngā mahi tuhituhi, tātai nama hoki.
Hei waiho kōrero mai hei pānui mā te hunga peka mai ki tēnei
hapori īmēra mai ki: literacynumeracy@tki.org.nz.

|