|
Ngā pakiwaitara
Māori
He kohinga pūrākau whakaheke Māori. Ko ētahi he rongonui,
ko ētahi kāore e mōhiotia whānuitia, nō tēna
iwi, nō tēna iwi. Kei tēnei kohinga ngā rauemi tautoko
kaiako, ngā hononga ki ngā pae whakaata e tika ana, me ētahi
tūmahi ipurangi mā ngā ākonga.
http://www.tki.org.nz/r/maori/nga_pakiwaitara/index_m.php
|
|
Hana Website – Māori Language Resources
Tīkina ētahi rauemi pāpāho, pāhekoheko hoki i te reo Māori mai i tēnei paetukutuku, mā te pāwhiri rānei ki ngā hononga e whai ake nei.
Te Ao Hurihuri
Ahurea ki Tua
He Puia, he Iwi
Kā Puna Karikari a Rākaihautū
http://www.hana.co.nz/
|
 |
Kokona
Māori
Ka taea tō uru ki ngā rauemi Māori katoa o wickED mā te haere ki tēnei kaupapa, arā, te Kokona Māori. Kei konei ngā panga kupu, ngā tauwhitiwhiti i roto i te reo Māori, nga kēmu me ngā panga hoki mō ngā mahi pāngarau, pūtaiao, me ngā mahi reo hoki. He wāhanga hoki e pā ana ki ngā tāngata
rongonui, me te kokona
rauemi tae atu ki ngā hononga ki ngā rauemi ipurangi Māori.
Kei roto hoki ia take o te wāhanga ā-kura i te reo Māori.
He take hou mō ia wāhanga ā-kura, ā, e whakarato ana hoki i ngā hononga ki ngā marautanga katoa me ōna tūmahi ipurangi mō ngā ākonga kura tuatahi, kura takawaenga hoki. |
|
Exploring
Te Ao Kori me Te
Ao Kori.
E hāngai ana ēnei rauemi ki ngā kaiako, ko tētahi kei
te reo Māori
(Te Ao Kori) ko tētahi kei te reo Ingarihi
(Exploring Te Ao Kori).
Ko Te Ao Kori (te ao nekehanga) he āhuatanga nā te Māori,
ā, e whakanui ana i te oranga mā ngā mahi whakaputa rongo.
Tirohia tēnei rauemi hou, e whakamārama mai ana i ngā wheako
akoako i tikina mai i ngā mahi ahurea a te Māori, e whakauru ana
i ngā mahi toi, me ngā mahi hauora. Tirohia hoki ngā mahere
mō ngā tūmahi pērā i ngā mahi whai (string
games), nga mahi poi (poi activities), ngā tākaro ā-ringa
(hand games), ngā mahi puoro, nekehanga hoki, me ētahi atu mahi
e pā ana ki te taiao Māori. |
|
He Kohikohinga –
Teachers' Notes
Koinei te putanga ipurangi o ngā rauemi Mā te pouako, ngā aratohu a
te kaiako mō He Kohikohinga 34–49. He raupapa
tēnei o ngā titonga reo Māori tūturu mō ngā
ākonga o ngā kura tuatahi reanga takawaenga, reanga tuakana hoki,
me ngā taumata o ngā kura kaupapa Māori. http://www.tki.org.nz/r/maori/he_kohikohinga/index_m.php |
 |
Te Wharekura – Teachers'
Notes
Hei whakamahi tēnei rauemi ipurangi tautoko kaiako i te taha o te
rauemi Te Wharekura 68–85. Ko te aronga matua mō tēnei
marautanga ko Te Reo Māori, ka kawea hoki ētahi atu āhuatanga
o ētahi atu wāhanga marautanga. Ko Te Wharekura tētahi
o ngā raupapa puta noa, o ngā pukapuka kaupapa kotahi mō
te hunga e matatau ana ki te reo Māori, o ngā kura tuarua, heoi
e rawe tonu ana mō te hunga e ako ana i te reo Māori i roto
i ngā kura tuatahi.
http://www.tki.org.nz/r/maori/te_wharekura/index_m.php
|
|
Te Tautoko Teachers' Notes
Hei whakamahi tēnei rauemi ipurangi tautoko kaiako i te taha o te
rauemi Te Tautoko 47 – 62. Ko ngā pūrākau
o roto o tēnei pukapuka i hangaia mō ngā ākonga tau
6. Ko te aronga matua mō tēnei marautanga ko Te Reo Māori,
ka kawea hoki ētahi atu āhuatanga o ētahi atu wāhanga
marautanga. Ko Te Tautoko tētahi o ngā raupapa puta
noa, o ngā pukapuka kaupapa kotahi mō te hunga e matatau ana
ki te reo Māori, o ngā kura tuarua, hēoi e rawe tonu ana mō
te hunga e ako ana i te reo Māori i roto i ngā kura tuatahi.
http://www.tki.org.nz/r/maori/te_tautoko/index_m.php
|
|
Te Whakamahi
I tuhia ēnei pukapuka ki te āwhina i ngā kaiako ki te whakauru
i ngā kōrero e putu nei i roto i te rauemi Whakamahi i roto
i te Marautanga o Aotearoa i roto i te akomanga. Koia nei ngā
pukapuka e toru i tuhia ki te tautoko ake i ngā marautanga Pāngarau,
Pūtaiao me Te Reo Māori, katoa i tuhia i roto i te reo Māori.
Kei roto tēnei kohinga i te reo Māori anake.
http://www.tki.org.nz/r/maori/whakamahi/index_m.php |
|
Te Wharekura
E whakaatu ana tēnei kohinga i ngā pūrākau kua mutu
kē te tā, arā ngā putanga tuatahi o te raupapa o Te
Wharekura, tae atu hoki ki ngā pūrākau mohoa o te raupapa
nei. Kei roto tēnei kohinga i te reo Māori anake. http://www.tki.org.nz/r/maori/wharekura/index_m.php
|
|
A Dictionary of the Māori Language
Kua wātea mai tēnei putanga ipurangi o te H.W. Williams' A Dictionary of the Māori Language, i tāngia tuatahitia i ngā tau 1840. Kua noho hoki hei papakupu whānui mō te reo Māori, ā, ko tēnei putanga nō te tau 1957.
http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-WillDict.html
|
|
Te Tau 11 Pūtaiao
– Science Year 11 Pathfinder Series.
He putanga tēnei kua whakamāoritia i runga Ipurangi mō ngā
ākonga Tau 11 mō te Raupapa Pūtaiao o Pathfinder. I hangaia
Te Tau 11 Pūtaiao ki te tautoko ake i ngā mahi akoako,
i ngā mahi tirohanga whānui i ngā āhuatanga, i ngā
tukanga, me ngā pūmanawa pūtaiao, mai i te Pūtaiao
i roto i te Marautanga o Aotearoa. I āta hangaia kia mārama
ai i ngā ākonga ngā whakaaro pūtaiao, te mau i ērā
pūmanawa ki te hinengaro, arā, ngā meka matua, ngā ture,
me ngā pūmanawa hoki.
Kua wāhia te pae nei i roto i ngā wāhanga e toru (Ō
Mataora, Ō Ahupūngao, and Ō Kawekawe) kia hāngai tika
tonu ki te Pūtaiao i roto i te Marautanga o Aotearoa. He wāhanga
anō kei roto, arā, 'Ko Ranginui raua ko Papatūānuku'
http://www.tki.org.nz/r/science/putaiao/pathfinder/index_e.php |
|
Te Whanake Online
Whakamātauhia tēnei tauwhitiwhiti o te wāhanga tuatahi o rauemi raupapa Reo Māori o Te Whanake. Kei te putanga ipurangi o tēnei rauemi ētahi raupapa kōwae ākoranga me ngā kiriata pakiwaituhi, ngā mahi me ngā tūmahi, me ngā hononga ki te papakupu o Te Aka, he huinga mō te hunga e ako ana i te reo māori, hei whakamātautau hoki i a rātau.
http://tewhanake.otago.ac.nz/kakano/home.html/
|
|
Whareuku
Āta tūhurahia tēnei paetukutuku hou e pā ana ki te whakahau i ngā ākonga tau 7 me te 8 kei ngā kāhui rūmaki ki te rangahau, ki te hoahoa, ki te whakamātautau haere me tēnei take o te whareuku. Kei runga nei ngā kēmu ipurangi me ngā tūmahi, ngā aratohu a te kaiako, me te papakupu o ngā kupu katoa e whakamahia ana i runga i tēnei pae. Kei te reo Ingarihi te wāhanga mō ngā kaiako.
http://www.whareuku.co.nz/
|

|
|
|