PapakāingaNgā PūrongoMō TKIHaporiRapuaNgā KuraTauwhitiwhitiTomokangaĀwhina
Nga Toi i roto i te marautanga o Aotearoa

He Huarahi Whakaako i Ngā Toi i roto i Te Marautanga o Aotearoa

Ko te reo Māori hei kawe i ngā kaupapa o ngā toi. I te huhua o ngā huarahi whakaako, e kore e taea te kī kotahi anake te huarahi.

Arā noa atu ngā pānga tūāpapa ka whakamahia i te wā whakaako.

E whai ake nei he tauira i whakamāoritia.

Aria Huarahi Whakaako  
ariā ā hinengaro whakamātau hinengaro Cognitive approach
categorisation
ariā ā rongo a ngākau, uara, waiaro, kare ā roto


whakamātau kare ā roto
Affective/Emotions approach
ariā ā pūkenga whakapakari tinana, me ngā tūhononga

whakamātau tinana Psychomoto/Physical approach
ariā ā whanonga whakamātau whanonga Classical/Conditioning approach
Hei tā te Māori, me tino whakauru atu te ariā ā wairua whakamātau wairua Spiritual and Mental approach

Ngā matea ako o ngā ākonga

E tautoko ana te marautanga Ngā Toi i roto i te Marautanga o Aotearoa i te whakaaro kia tāutuhia ngā matea ako, ngā wheako, ngā whai takenga me ngā uara o ngā ākonga katoa. Hei konei whakaritea ai he hōtaka toi me te āta whakaaro ki:

  • ngā ākonga tāne me ngā ākonga wāhine;
  • ngā ākonga o ngā iwi katoa;
  • ngā ākonga he rerekē ō rātou kaha,kore kaha rānei;
  • ngā ākonga he rerekē ō rātou āhua pāpori;
  • ngā ākonga he rerekē ō rātou whakapono.

Ngā Tauārai Akoranga

Hei āwhina i ēnei āhuatanga, mā te kaiako e:
  • whai te tūmomo ako a te ākonga;
  • whai atu ngā wheako whaiaro a te ākonga;
  • whai kia kounga ngā hōtaka ako;
  • whakawhanake ngā tikanga hinengaro o te auahatanga, te whai whakaaro, te tātari, te rangahau, te whakamana i te taha rerehua, te whakaoti rapanga, ā, tae noa ki ngā uara me ngā waiaro o ngā tūmomo ahurea;
  • whakakaha te ākonga kia mātau ai ia ki te kawe haepapa i āna ake putanga ako;
  • whakawhanake ngā waiaro me ngā uara o te ākonga kia tutuki angitu ai mō tōna ake ao.

He Whakaritenga Toi ā Kura

Whai whakaaro ai te kura ki ngā matea ako o ngā ākonga i roto i ngā horopaki o:
  • te ao Māori;
  • te akomanga me te taiao kura;
  • te tino āhua o te hapori;
  • te whanaketanga o ngā matea kikokiko: te pāpori, te ngākau, me te wairua;
  • te whānui o te mōhiotanga, ngā wheako, ngā wawata o ngā ākonga, ngā taioha, tae noa ki ngā pakeke puta noa i Aotearoa.
Mā te whakawhitiwhiti whakaaro i waenga o ngā ākonga, ngā kaiako, ngā mātua, ngā mātua whāngai, ngā aumātua me ngā tāngata whai mātauranga, ka taea ai ngā akoranga matea toi te tāutu.


He Tirohanga Ahurea

E āhukahuka ana te Marautanga o Aotearoa i ngā take nui o te Tiriti o Waitangi. Me āhukahuka me uara hoki te marautanga o te kura i te tūnga ahurei o te Māori i roto i te porihanga o Aotearoa. (Te Anga Marautanga o Aotearoa, Whārangi 7.)

Ko tā Ngā Toi i roto i Te Marautanga o Aotearoa he whakaū i ngā mahi toi Māori i runga i te whakaaro Māori, te tikanga Māori me te reo Māori, ia kore ai e ngaro ēnei āhuatanga i roto i ngā huringa tere o tēnei ao hurihuri.

I tua atu, ko te āhukahuka i ngā āhuatanga i uru mai i te taenga mai o te Pākehā me ngā ahurea rerekē ki Aotearoa.

E whakapūmau ana a Ngā Toi i roto i Te Marautanga o Aotearoa ki te Māori me te āhukahuka i te āhua kākano rua, te āhua kākano tini o Aotearoa. E whakapāpā atu ana hoki ki ngā mahi toi o te ao whānui.

Ko te pūtake o te torotoro atu ki ngā mahi toi o te huhua o ngā ahurea, ko te whakarato akoranga mō ēnei ki te kura.

Mā konei e kite ai ngā ākonga i te whai pānga, te whai take me te whai hua o te marautanga Ngā Toi i roto i Te Marautanga o Aotearoa ki a rātou.

I roto i ēnei mahi ka āhei ngā ākonga ki ngā wheako akoranga kia mārama ai rātou ki ngā pānga o ngā toi ki te ao.

ki runga

Kainga

Ngā ihirangi

He mihi

He kōrero whakataki

Te pou arataki i Ngā Toi i roto i te Marautanga o Aotearoa

Ngā toi ki roto i te anga marautanga

He huarahi whakaako i Ngā Toi i roto i te Marautanga o Aotearoa

Te anga o Ngā Toi i roto i te Marautanga o Aotearoa

Toi puoro

Ngā mahi a te Rēhia

Toi ataata

He rārangi pukapuka hei āwhina

Te papakupu – kupu māori – te whakapākehā

Te papakupu – kupu pākehā – te whakamāori