| Ngā Tauaromahi Marautanga o Aotearoa |
![]() |
||
Pūtaiao |
|
|
Ō Mataora: Te Tiaki i te TaiaoTe Tūkinotanga o ngā Wai o Waikato |
He wāhanga noa tēnei o tētahi kōwae ako e 30 hāora pea te roa.
Nā te ora o Papatūānuku rāua ko Ranginui ka ora ai tātou katoa, tae atu ki ngā uri katoa. Ka pā tika atu ngā mahi a te tangata ki te ora o te taiao, ki te ora o ngā mea katoa. Ahakoa ngā painga o te pūtaiao me te hangarau, ka puta hoki ētahi tūkinotanga ki a Papatūānuku.
Mā te pūtaiao me te hangarau e āhei ai te ine i te tūkinotanga, te tautohu i te takenga mai, me pēhea hoki e whakatika ai, e whakakore rānei i te tūkino tonu. Kei roto anō i ngā tikanga tiaki taiao o ō tātou tūpuna he akoranga mō tātou hei atawhai i a Papatūānuku.
I titiro ngā ākonga i ētahi momo tūkinotanga taiao, me te titiro ki ētahi tikanga o te ao Māori e tiakina ai a Papatūānuku. Whai muri i tēnei, i whakarite ngā rōpū ākonga i tētahi tūhuratanga e hāngai ana ki te kaupapa matua, arā 'te tūkinotanga o Papatūānuku' me ngā momo mahi hei whakakore i aua tūkinotanga, pērā i te mahi hangarua/tukurua. I whakaritea kia whai wāhi atu ā rātou tūhuratanga ki tētahi whakaaturanga pūtaiao i tū ki te kura.
I tēnei tūhuratanga, i tangohia he tauira wai i te awa o Waikato, te roto o Rotoroa, te kōpapa wai o te tāone (he wai kōrere), me tētahi tātari wai.
He mea āta tātari ngā tauira wai nei. Nā tētahi tohunga pūtaiao i tuku ngā paepae pia, nāna anō i whakamārama me pēhea te whakatipu moroiti ki aua tauira, kia kitea ai mēnā he huakita kino i roto. E toru wiki (15 hāora) te roa o te tūhuratanga.
He tūhuratanga o te kounga o te wai nō ngā wāhi rerekē.
| Pouako: | He aha ētahi atu o ngā wai kāore i whakamātautauhia e koutou? |
|---|---|
| Ākonga: | Ā muri ake, i te whakaaro mātou he pai tonu ki te whakarite mātou he tauira wai ua me tētahi puna wai hoki. Tērā pea he paru te wai i reira hoki. Ā, ā te wā ka kaukau mātou, ka māuiui mātou i te wai puna, mēnā he paru. |
He āhua matatau ngā ākonga nei ki te tuhi i te reo Māori. Arā ētahi whakatakoto ātaahua; hei tauira, "Ahakoa ko te tikanga he wai tino mā tēnei, kei roto kē he momo kitakita".
Kua tīmata tā rātou whakamahi i ngā kupu pūtaiao whāiti e tika ana mō tēnei tūmomo kaupapa.
Kei te hapa ētahi wāhi pērā i ngā rerenga hāngū; hei tauira, "i purua mātou i ngā kupu katoa ki roto i tētahi kapata".
| kitakita/huakita | bacteria |
|---|---|
| paepae pia | agar plate |
| tauira whakatairite | control experiment |
| wai kōrere | tap water |
| wai tātari | filtered water |
| whakamātautau tōtika | fair test |
Te whāinga paetae
Ka taea e te ākonga te:
Pūtaiao i roto i te Marautanga o Aotearoa, wh. 22
Te whāinga paetae
Ka taea e te ākonga te:
Pūtaiao i roto i te Marautanga o Aotearoa, wh. 60
Kia mārama ngā ākonga me pēhea te tūhura i te wai māori.
Kia whai ngā ākonga i ngā āhuatanga o te ako tahi.
Kia whakatakoto pūrongo ngā ākonga o tā rātou i kite ai ki tētahi Whakaaturanga Pūtaiao.
Kia whakaatu rātou i tō rātou mōhio ki tētahi momo tūkinotanga i te wai.
Te tūhura i ngā tūkinotanga hau, te hoihoi, me ngā tūkinotanga ka pā ki a Papatūānuku – me pēhea te ine i aua momo tūkinotanga, te pūtakenga o tēnā, o tēnā, me pēhea te ārai atu, te whakakore rānei i aua raruraru.
Te Tāhuhu o te Mātauranga. (1996). Pūtaiao i roto i te Marautanga o Aotearoa. Te Whanganui-a-Tara: Te Pou Taki Kōrero.
Te Tāhuhu o te Mātauranga. (1999). Tūhono Rua 1999, 'Whakamātau i te Awa Raki'. Te Whanganui-a-Tara: Te Pou Taki Kōrero.
Aperahama, Hareruia. (2001). Te Whakaaturanga Whakanui Pūtaiao. Te Whanganui-a-Tara: Huia Publishers.
Putanga tā o tēnei tauaromahi (PDF, 499kb)
Home | News | About | Communities | Search | Schools | Interact | Gateway | Help
© Ministry of Education, Wellington, New Zealand. Terms and conditions | Contact us
Interim exemption from complying with the New Zealand Government's Web Guidelines
This website is best viewed with a minimum of Firefox 2, Internet Explorer 7 or Safari 3.
While websites linked from TKI have been screened for unsuitable content, the user is responsible for their own actions if using search engines on these sites.