| Ngā Tauaromahi Marautanga o Aotearoa |
![]() |
||
Tikanga ā-iwi |
|
|
Te Wāhi me te TaiaoTe Waipuke |
|
E whakaatu ana tēnei tuhinga i te pakirehua. I puta mai tēnei tuhinga i te waipuketanga o te motu mai i te horo whenua i Maraenui tae atu ki roto o Ngāti Porou. I pā hoki tēnei āhuatanga ki ngā iwi o Te Whakatōhea, Tūhoe, me Ngāti Awa.
Ka taea e te ākonga te whakaatu i te take e neke haere ai te tangata ki wāhi kē, me ngā rokohanga o ēnei nekehanga ki te tangata me te wāhi.
Te urupare ki te mōrearea.
Ka taea e te ākonga te:
Ko ētahi māramatanga tērā pea ka puta:
He kōrero mō te waipuke.
E mōhio ana a Kamaea ka puta mai te aroha o te tangata i ngā wā mōrearea. Koinei ngā wā ka rongo, ka kite atu he aha kei te whatumanawa o te tangata.
(Kua whakaatu mā te pikitia.)
| ahurea | culture |
|---|---|
| haumaru | safe |
| horo whenua | land subsidence, slip |
| karawhiuwhiutanga | lashed, pounded |
| manawapou | life-blood |
| mōrearea | crises |
| nui = maha | many |
| pakirehua | inquiry |
| papa tongarewa | flat land, plains |
| rokohanga | consequences |
| rōpū kāwanatanga | government bodies or agencies |
| taputapu | personal belongings |
| taratahi = mohoao | isolated |
| urupare | response |
| waipuketanga | flooding |
| wakatopatopa | helicopter |
| whatumanawa | innermost feelings and thoughts |
Ko tā te pouako, he whakatō ki roto i ngā ākonga ngā kōrero, ngā tikanga, me te ahurea o kui mā, o koro mā, te manawapou o te Māori.
I puta mai ngā kōrero mō tēnei kaupapa i ngā take o te wā, arā, te karawhiuwhiutanga o te motu i te marangai. I pānui ngā ākonga i ngā niupepa ā-rohe, ā-motu hoki. I kite anō rātou i te rokohanga mai o te mahi a Tāwhirimātea ki ētahi atu wāhi. I whakawhiti kōrero rātou mō ngā huarahi i whakamahi e te tangata ki te kuhu i a rātou i te wā mōrearea, me ō rātou nekehanga mai i ō rātou wāhi noho ki ētahi wāhi kē.
| Pouako: | He aha tētahi o ngā rokohanga o te waipuke? |
|---|---|
| Ākonga: | Ko tētahi o ngā rokohanga o te waipuke, kāore e taea e tātou te puta atu ki te tāone ki te hoko kai. |
| Pouako: | He aha ngā rokohanga o te waipuke ki a koutou, ngā whānau o Te Whānau-ā-Apanui? |
| Ākonga: | He nui ngā kararehe o te pāmu i mate. I waipuketia ngā whare, ngā rori hoki, ā, he nui ngā whānau i neke ki ētahi atu wāhi. |
| Pouako: | E mea ana ētahi, kāore anō kia pai te huarahi i Maraenui, ā, ka raru tonu ngā whānau i ngā wā mōrearea. He aha ōu whakaaro? |
| Ākonga: | Ki ōku whakaaro, he pai te rori i Maraenui i tēnei wā engari i ngā rā tata kua pahure i horo te rori i reira. |
| Pouako: | He pai ki a koe kia hanga huarahi hou? |
| Ākonga: | Āe, nā te mea kāore anō kia pai taua wāhi i te rori. Ko runga noa iho te wāhi kua whakatikahia. |
Kia tipu tonu tēnei ākonga, me arotahi ki:
Ka taea e te ākonga te:
Ka taea e ngā ākonga te:
Te mātauranga matawhenua māori, wāhanga 19671.
Goddard, T K. (2004). Waipuketia. Toi te Kupu, 68.
www.niwa.co.nz/ncc/news/feb-floods
www.metservice.co.nz/default/index.php?alias=learningcentre
Putanga tā o tēnei tauaromahi (PDF, 582KB)
Home | News | About | Communities | Search | Schools | Interact | Gateway | Help
© Ministry of Education, Wellington, New Zealand. Terms and conditions | Contact us
Interim exemption from complying with the New Zealand Government's Web Guidelines
This website is best viewed with a minimum of Firefox 2, Internet Explorer 7 or Safari 3.
While websites linked from TKI have been screened for unsuitable content, the user is responsible for their own actions if using search engines on these sites.