| Te Tauanga Taumata 1
|
|
|
| Ngā Whāinga Paetae
|
|
|
| Ngā hōpara tauanga
|
|
statistical investigation |
| I roto i ngā horopaki whai tikanga, me mōhio te ākonga :
|
|
|
| 1. ki te kohikohi, ki te whakarōpū taonga o ia rangi, ki te tatau i ngā mea o roto i ia rōpū , ki te whakaari, ki te matapaki i ngā otinga;
|
|
categorise
discuss; results |
|
Te torotoro tūponotanga
|
|
probability |
| I roto i ngā horopaki whai tikanga, me mōhio te ākonga :
|
|
|
| 2. ki te whakarōpū pāpono mai i ōna anō wheako, i runga anō i te whakaaro āe ka tino taea, āe ka taea, e kore e taea.
|
|
event
certain; possible; impossible |
|
He Tauira Horopaki
|
|
|
- NGĀ KAKAHU&;He
whakarōpū -ā-momo i ngā kākahu o te ākonga
.
|
|
|
- NGĀ WHAKAPAPA,
ngā WHĀNAUNGA TANGA He tuhi kauwhata e whakaatu ana
i te whakapapa o te tamaiti (whakapapa māmā noa iho nei).
|
|
|
- NGĀ MOMO KARAREHE&;He
whakarōpū i ngā momo ngarara, kararehe rānei e kitea
mai ana i roto i te pā harakeke.
|
|
|
- TE AO O TANGAROA&;He torotoro i ngā whaitua oranga o ngā uri o Tangaroa. Me whakarōpū ēnei mea i runga anō i te nui, te momo, te āhua , te whānau , te whaitua noho, te aha kē rānei .
|
|
|
- TE KOMIRI HUAWHENUA&;Komiria he peke riwai i runga anō i te nui, he peke kumara rānei i runga anō i te roa.
|
|
|
- TĀWHIRIMATEA&;I
runga anō i te āhua o te rangi, me whakatakoto e te ākonga
he matapae ki te āhua o te rangi āpōpō . Hei whakatauira,
āe rānei ka ua, āe rānei ka whiti mai te rā
, āe rānei ka tikona te whenua e te hukapapa, ka tau rānei
te kohu .
|
|
|
- TE AO O TĀNE&;He
whakarite i ngā momo manu, tipu, rau, ngarara i runga anō
i te momo, te nui, te nui o ngā waewae, te tae, te aha kē
rānei .
|
|
|
- NGĀ KAI&;He
aha ngā kai tino reka ki ngā ākonga ?
|
|
|
| He Tauira Mahi
|
|
|
| Ngā hōpara tauanga
|
|
|
| Anei ētahi tauira mahi e taea ai ngā whāinga
paetae o tēnei taumata te whakatutuki:
|
|
|
| 1. Me mōhio te ākonga ki te kohikohi, ki te whakarōpū taonga o ia rangi, ki te tatau i ngā mea o roto i ia rōpū ;
|
|
|
- he kohi haere, he whakaahua, he whakarōpū i etahi kohinga
raraunga. Hei whakatauira, ko ngā kararehe, ngarara, pūngawerewere
, aha kē rānei kei tētahi pū harakeke e noho ana.
Ka kohi, ka whakarōpū , ka tatau i te nui o tēnā
momo, o tēnā momo ngarara, kirehe rānei , ka tuhi kauwhata,
pakitau rānei hei whakaatu i ngā otinga;
|
|
|
- he whakahaere hōpara tauanga māmā e pā ana ki tetahi kaupapa
whaitake ki ta te ākonga titiro. Anei ētahi momo pātai
hei whakaaro ake:
|
|
|
i) Nō tēhea iwi ngā ākonga o te kura?
|
|
|
ii) E hia ngā rā paki, rā ua a te mārama o (Mea)?
|
|
|
iii) Ko wai te tino kaiwaiata, kaihakinakina o te ao ki ta te hunga ākonga titiro?
|
|
|
iv) He aha te momo hakinakina e whai wahi atu ana te nuinga o ngā ākonga o te kura?
|
|
|
- he āta tirotiro i ngā momo rōpū o ia rā .
|
|
|
| Te torotoro tūponotanga
|
|
|
| Anei etahi tauira mahi e taea ai ngā whāinga paetae o tēnei taumata te whakatutuki:
|
|
|
| 2. Me mōhio te ākonga ki te whakarōpū pāpono mai i ōna anō wheako, i runga anō i te whakaaro āe ka tino taea, āe ka taea, e kore e taea;
|
|
|
- he whiriwhiri i ngā tūponotanga e pā ana ki ngā pāpono
e mōhio atu ana te ākonga . Hei whakatauira, āe rānei
ka huru ake te rā āpōpō , āe rānei ka
homai e taku māmā he hanuwiti hei kai maku i te tina āpōpō
, āe rānei ka rū te whenua a tērā wiki, āe
rānei ka huri taku ngeru hei kuri;
|
|
|
- he whakamahi i ngā kupu māmā hei whakaatu tūponotanga pēnei i ēnei : āe , āe pea, tērā , tērā pea, kāore , e kore pea, e kore rawa.
|
|
|
| He Tauira Aro Matawai
|
|
|
| He tauira noa ēnei hei āwhina te kaiwhakaako:
|
|
|
- Ka taki haere ngā ākonga ki ro ngahere, ki tatahi, ki hea kē rānei ki te kohikohi raraunga hei āta whiriwhiri, hei āta whakarōpū mā rātou , ka whakaatu ai i ngā otinga ki te kauwhata.
|
|
|
mā ēnei tauira ka mōhio te kaiwhakaako e pēhea ana te matatau o ngā ākonga ki te:
|
|
|
- He matapaki pāpono e waia atu ana te ākonga , ka whakamahi ai i ngā kupu māmā e pā ana ki te tūponotanga . Hei whakatauira:
|
|
|
i) āe rānei ka to te rā i te ahiahi nei;
|
|
|
ii) āe rānei ka haere mai te nuinga o ngā ākonga ki te kura āpōpō ;
|
|
|
iii) āe rānei ka kai paku taku whānau mō te parakuihi āpōpō ;
|
|
porridge |
iv) āe rānei ka waipuke te Tai Tokerau a tērā wiki;
|
|
|
v) āe rānei ka huri taku pene hei pūngawerewere ki te ringihia ki te wai.
|
|
|
mā ēnei tauira ka mōhio te kaiwhakaako e pēhea ana te matatau o ngā ākonga ki te:
|
|
|
- He whakatakoto matapae tūponotanga hei whiriwhiri, hei matapaki mā te karaehe.
|
|
|
mā ēnei tauira ka mōhio te kaiwhakaako e pēhea ana te matatau o ngā ākonga ki te:
|
|
|
- He kohi raraunga e pā ana ki ngā hoa ako, ka whakaatu ai i ngā otinga ki te kauwhata. Hei whakatauira:
|
|
|
i) He aha ngā momo kai kua mau mai e tēnā e tēnā hei tina mā rātou ?
|
|
|
ii) He aha te taroaroa o ia tamaiti?
|
|
|
|
|
|
|
iv) Nō ēhea iwi ngā ākonga ?
|
|
|
mā ēnei tauira ka mōhio te kaiwhakaako e pēhea ana te matatau o ngā ākonga ki te:
|
|
|